Prošetajte kolijevkom evropske civilizacije i jednim od najlepših krajeva na Starom kontinentu.
Prošetajte kolijevkom evropske civilizacije i jednim od najlepših krajeva na Starom kontinentu.
Naši preistorijski preci, lutalice, lovci i sakupljači, prije 8.500 godina zasnovali su prvu stalnu ljudsku naseobinu u Lepenskom viru i promijenili sudbinu Evrope i čovječanstva. Đerdapska klisura ne samo da je kolevka evropske civilizacije, već je i jedan od najljepših krajeva na Starom kontinentu.
Najsigurniji način da prepešačite ovim prelijepim predjelima a da se ne izgubite na neobilježenim stazama jeste da se priključite grupi. Njih nema mnogo, pa vlada veliko interesovanje za svaki planinarski pohod krugom Lepenskog vira kroz klisuru Pesače, do vidikovca Sokolovac, preko Grebena i kanjona Boljetinske rijeke, kakav organizuje vodič Vlada Radivojević.
Među ljubiteljima prirode uvijek je i po nekoliko stranaca željnih da saznaju nešto više o tajanstvenoj civilizaciji iz Đerdapske klisure. Oni su obično već posjetili muzej, gdje su odgledali anahroni film o iskopavanjima iz sedamdesetih godina prošlog veka, razgledali malu izložbu eksponata u vitrinama i lokalitet s temeljima kuća prenet sa originalne lokacije.
Ipak, sve to ni izdaleka ne objašnjava zašto je baš ovdje stvoreno žarište "neolitske revolucije", kada je čovječanstvo prešlo s lutalačkog, sakupljačkog na sedelački i stvaralački način života. Doživljaj izuzetnosti ovog dijela Đerdapske klisure stiče se tek obilaskom oblasti gdje su drevni Lepenci lovili, donosili oblutke za džinovske skulpture i sakupljali biljke za zasade u prvim vrtovima svijeta. Šetnja krugom Lepenskog vira je posebno spektakularna u jesen, kada sve blista od boja endemskih vrsta bilja koje rastu samo ovdje.
Nažalost, bez vodiča i zbog slabe turističke signalizacije, najveći broj posjetilaca muzeja Lepenskog vira i ne zna šta sve može da vidi u neposrednoj blizini. Čak i oni koji ne vole da izblatnjave cipele mogu da naprave šetnju asfaltiranim putem koji počinje od muzejskog parkirališta i zalazi pod zid klisure vodeći preko vidikovaca s kojih puca pogled na Đerdap.
Posle dva kilometra stiže se do čuda prirode, klisure Boljetinske reke, koja svojim fantastičnim bojama i oblicima ostavlja posetioca bez daha. Njeni zidovi liče na neku ogromnu šarenu tortu čiji su slojevi sedimenti iz mora koje je pokrivalo ovaj prostor prije 200 miliona godina.
Posle prolaska kroz fantastični kanjon, iskusniji mogu da nastave put neobilježenom stazom ili dužim asfaltnim putem do Grebena, odakle puca vidik na Đerdapsku klisuru, Karpate i vrh Treskavac na rumunskoj obali. Ova monumentalna zarubljena piramida koja je dobilo ime po gromovima koji "treskaju" o gole stijene imala je izuzetan značaj za kulturu Lepenskog vira. Nova naučna istraživanja ukazuju na to da su Lepenci posmatranjem pravilnosti kretanja Sunca preko Treskavca stvorili prvi kalendar čovečanstva.
Monumentalna umjetnost
Lepenski vir, mala terasa Đerdapske klisure, mjesto je gdje je prije oko osam i po milenijuma sazdano prvo urbanizovano naselje Evrope s tipskim kućama. Lepenci su prvi na Starom kontinentu pripitomili biljke i životinje, napravili podelu rada i stvorili monumentalnu umetnost. Otkriće ostataka neolitskog naselja i čudesnih skulptura u Lepenskom viru daleke 1965. godine dalo je nepobitan dokaz da je evropska kultura rođena u južnom Podunavlju, a ne na Bliskom istoku.
(nationalgeographic.rs)