Turisti koji posjećuju Crnu Goru, ne žele da gledaju ružne brane, već posljednje slobodne rijeke Evrope, koje vi još imate.
Turisti koji posjećuju Crnu Goru, ne žele da gledaju ružne brane, već posljednje slobodne rijeke Evrope, koje vi još imate.
Evropa je svoje rijeke već pregradila i sada shvataju da je to bilo glupo. Zato, čuvajte rijeke i koristite što je moguće više energiju sunca. Makar sunca imate u Crnoj Gori, kaže bivši slovenački olimpijac i borac sa očuvanje rijeka Balkana Rok Rozman.
Kajakaš, biolog, ljubitelj i poznavalac ptica, Rozman za sebe najviše voli da kaže samo da je - kajakaš.
“To znači da volim prirodu i avanturu, da imam avanturistički duh”.
Upravo su ga kajak i avanturistički duh odveli na put kojim putuje posljednjih godinu dana, spašavajući rijeke Balkana. Rozman je jedan od osnivača pokreta “Balkan Rivers Tour”, čiji je cilj borba protiv izgradnje malih i velikih HE, kojih je na Balkanu 2.700 izgrađenih ili je njihova izgradnja u planu.
“Rijeke su vene planete Zemlje i morali bismo ih tretirati sa najdubljim poštovanjem, kao što su to činili naši preci”, kaže on, dodajući kako je i Nikola Tesla govorio da, iako nam rijeke mogu dati energiju, moramo da ih koristimo mudro i sa velikim poštovanjem.
Iako poštuje Teslu, Rozman danas ne vidi opravdan razlog za izgradnju hidroelektrana - ni velikih, ni malih.
“Da smo na tu temu pričali prije 150 godina - da, ali danas kada postoje mnogi drugi načini za dobijanje energije - ne. Danas su HE dva vijeka stara tehnologija. Jedini scenario u kojem vidim opravdanje za njihovu izgradnju jeste ukoliko se struja želi dovesti do super udaljenih lokacija, u kojima nema dovoljno sunca i vjetra. Ali, u Evropi ne postoji nešto slično”, kaže on.
Tokom višemjesečne kampanje “Balkan Rivers Tour”, Rozman i njegovi saradnici su u kajacima obišli više balkanskih rijeka: Savu Bohinjku, Savu Dolinku, Savu, Soču, Koritnicu i Učju (Slovenija), Zrmanju (Hrvatska), rijeke Unac, Una, Sana, Neretva i Buna (BiH), Radiku, Tresonechku Reku and Malu Reku (Makedonija), Valbonu, te rijeke Osum, Langarica, Drino, Bence i Vjosa (Albanija).
“Sana je jedna od najboljih rijeka za mladicu, a brane su planirane baš u dijelu koji je najbolji za ribolov”, priča Rozman, dodajući kako bi branu trebalo da gradi austrijska kompanija, koja se u toj zemlji predstavlja kao odgovorna prema životnoj sredini i prirodi.
U BiH, vozeći kajak Neretvom i Bunom, shvatili su da će male hidroelektrane, čija je izgradnja planirana, proizvesti električne energije tek toliko da se njome napaja 30 do 40 kuća. Istovremeno, usljed gradnje će biti izgubljen sliv dvije rijeke.
Kajakali su i na Tari i Morači. Tara je za Rozmana rijeka koja simbolizuje sve ono što Balkan Rivers Tour jeste i čemu stremi odbranjena rijeka, na čijem primjeru je dokazano da je održivi turizam moguć i da od njega koristi imaju i priroda i ljudi kroz rafting, fly fishing…
Dnevni list “Dan” je nedavno objavio da kineska kompanija Norinko planira da na Morači, umjesto četiri, kako je predviđeno planom iz 2011, gradi osam HE.
Rozman navodi da bi izgradnjom brana na Morači bilo dovedeno u pitanje punjenje Skadarskog jezera vodom. Slovenački kajakaš u Morači vidi potencijal koji nije proizvodnja električne energije.
“Morača je u gornjem toku idealna za ekstremni kajaking, a u donjem za rafting”, kaže on.
Skadarsko jezero je najznačajnije područje za ptice močvarice u Evropi, tokom sezone gniježđenja i zimovanja, a Morača je rijeka koja to, dodaje Rozman, dobrim dijelom omogućava.
“Morača do Jezera donosi hranljive materije, svježu vodu... Vjerujem da mi čak nismo ni svjesni šta će se zapravo dogoditi ako na Morači budu izgrađene brane. To će biti katastrofa ne samo za Crnu Goru, već i za Evropu, stoga je neophodno zaustaviti tu apsurdnu ideju“, kaže on.
Njegov stav je jednak i kada su u pitanju male HE.
“Ljudi se zavaravaju pričom da su male brane, mali problem. One ograničavaju transport sedimenta (drveće, kamenje, pijesak i drugi prirodni materijali), mijenjaju temperaturu vode, ograničavaju migraciju riba, što u konačnom utiče na ekosistem“, kaže Rozman.
Na internet stranici Koalicije za reformu brana u Sjedinjenim Državama (Dameffect.org), navodi se da rijeka na kojoj je izgrađena brana, ne može nikad da funkcioniše poput slobodne rijeke, te da izgradnja svake nove brane, uvećava stres na rijeku.
Rozman navodi da je u Sloveniji sagrađeno oko 400 malih HE, koje uništavaju oko 300 potoka i rijeka, a doprinose sa manje od jedan odsto u napajanju električnom energijom na nivou države.
Male HE, dodaje on, ne mogu doprinijeti ni zapošljavanju stanovništva, jer ne zahtijevaju veliku radnu snagu za rad.
Oni koji u Crnoj Gori proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora imaju status povlašćenog, odnosno proizvođača koji ima pravo na podsticaje. Povlašćen status ima sedam mHE - Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš i Spaljevići 1 u Beranama, kao i Vrelo u Bijelom Polju i Bradavec u Andrijevici.
Naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora plaćaju crnogorski građani, preko redovnih računa za struju. Iznos naknade za obnovljive izvore nije konstantan i obrnuto je proporcionalan potrošnji - manja potrošnja znači veći iznos nadoknade.
Povlašćenim proizvođačima električne energije u prošloj godini i za prva tri mjeseca ove isplaćeno je 2.289.667 eura na ime podsticaja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, podaci su Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).
Ministarstvo turizma i održivog razvoja nedavno je izdalo urbanističko-tehničke uslove za izgradnju mHE Bistrica, u opštini Kolašin, i firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik premijerov sin Blažo Đukanović.
Britanski “Time” je u avgustu objavio da se projekti za izgradnju brana i malih hidroelektrana uglavnom finansiraju sredstvima velikih razvojnih banaka poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodne finansijske korporacije (IFC), koja je sastavni dio grupacije Svjetske banke.
Aktivisti navode da su krediti često odobreni uprkos lošim procjenama uticaja na životnu sredinu. U nekim slučajevima kada su u pitanju privatne investicije, koncesije su dobijene u vrijeme izbora.
Navodeći primjer iz Albanije, gdje je planirana izgradnja nekoliko velikih HE na rijeci Vjosi, “Time” piše da se prostim uvidom u datume, jasno vidi da su projekti za hidroelektrane dobijeni kao zamjena za glasove.
Vjosa cijelim tokom dužine 270 kilometara, od planina u sjevernoj Grčkoj, gdje izvire, preko Albanije, do Jadranskog mora, teče slobodno i bez vještačkih barijera.
U SAD je prije četiri godine srušena 33 metra visoka brana na rijeci Elwha, sagrađena 1910. godine.
O rušenju brane i vraćanju života toj rijeci je snimljen dokumentarac “Return of the River”.
Od početka kampanje „Balkan Rivers Tour“, na području Balkana je zaustavljena izgradnja pet hidroelektrana.
Izgradnjom mHE “Ljevička rijeka” biće uništen ekosistem
Mještani moračkog kraja, gdje je nedavno započeta izgradnja mHE “Ljeviška rijeka-izvor Morače” predložili su investitoru, kompaniji “Dekar”, da novac umjesto u mHE, uloži u projekte kojima će biti promovisani turistički potencijali tog kraja.
“To je sjajna ideja i kladim se da bi to bila bolja investicija nego izgradnja mHE po više osnova. Ukoliko na toj lokaciji bude sagrađena mHE, korist od toga će imati pet do 10 ljudi. Svi ostali će dobiti lošu pijaću vodu i uništen ekosistem. Ukoliko novac bude investiran u održivi turizam, svi će biti na dobitku”, smatra Rozman.
Mještani sela Ljevište, uputili su javnosti nedavno i peticiju, sa zahtjevom za hitan i potpun prekid daljih radova. Traže poništenje koncesije i da se utvrdi odgovornost ministra koji je dao saglasnost “da se krene u pravi zločin nad jednim takvim prirodnim dobrom kao što je izvorište Morače sa okolinom”.
Ističu da je okolina izvora Morače stanište srna i divokoza, da se tu mogu vidjeti i medvjedi, orlovi… Dodaju i da izvor Morače i vodopad Sika godišnje obiđe hiljade turista...
Struja treba političarima i investitorima
Iz Nevladine organizacije "Zeleni Crne Gore" nedavno su saopštili da "vode gornje Morače, treba racionalno koristiti - izgradnjom višenamjenskih hidroakumulacija koje generišu, dominantno, pozitivne benifite: nove jezerske ekosisteme, pa i novu biosferu; ustavljanje erozionih procesa; nove pejzažne vrijednosti; vodosnabdijevanje; navodnjavanje, gravitacijom, svih nizvodnih, nekorišćenih poljoprivrednih površina; proizvodnja ribe; pitka voda kao roba; turistički motivi; proizvodnja hidro - elektro energije...".
“Ovi zeleni, nisu zeleni. Kako čovjek može da izgradi novi ekosistem? Ljudi koji mogu da kažu nešto slično i biolozi su, morali bi biti sankcionisani“, kaže Rozman, komentarišući navode te NVO.
„Da li sada svaka kuća oko Morače ima struju? Da. Pa kome je onda nova struja potrebna? Političarima i investitorima, jer oni žele veći profit i to je sve”, kaže Rozman.
Vijesti