Dionaea muscipula je najpoznatija biljka mesožderka na svijetu.
Dionaea muscipula je najpoznatija biljka mesožderka na svijetu.
Nije egzotična biljka kao što mnogi misle, već raste u Sjedinjenim Državama u državi Karolina. Dionaea raste u močvarnim područjima gdje je prisutnost vode konstanta, tako da, zbog nedostatka visoke vegetacije ima uvijek puno direktnog sunčevog svijetla. Zimi se temperature spuštaju blizu nule, ali rijetko kad se temperatura spušta ispod nule. Pošto zimi u prirodi nema onoliko kukaca koliko ih ima tokom ljeta, Dionaea zimi usporava svoj rast tako da uglavnom proizvodi listove koje rastu uz tlo. Brzina kojom se klopka zatvara u slučaju nadražaja je jako spora, pa biljka zahtijeva manje vode tokom hladnog perioda.
Dionaea muscipula privlači pažnju zbog svog specifičnog lista koji se nakon nadražaja zatvara munjevitom brzinom. Njen list se sastoji od dva glavna dijela, izduženi dio i klopka sa sitnim dlačicama koje su osjetljive na dodir.
Ono što je zanimljivo jeste da se klopka ne zatvara u potpunosti nakon prvog dodira, već nakon drugog. Često se uzgajatelji mesožderki šale na račun muholovke nazivajući je najpametnijom biljkom na svijetu, jer zna da broji do dva. Objašnjenje za takvo ponašanje je jednostavno. Kada bi se klopka zatvarala u potpunosti nakon samo jednog nadražaj biljka bi utrošila jako puno energije, a ne bi imala nikakvu garanciju da je nešto ulovila. Na taj način kada kukac po prvi put nagazi na dlačicu, klopka se zatvara. Nakon što je sa svojim trepavicama onemogućila beg kukcu, počinje nekontrolisano da se kreće, kako bi pronašao izlaz i na taj način stimulira i ostale dlačice i signalizuje biljci da nastavi sa zatvaranjem. Kada se klopka u potpunosti zatvori, biljka započinje sa procesom probavljanja plijena i izlučuje probavne enzime. Probavljanje kukca traje deset do petnaest dana nakon kojih se klopka otvara. U klopci ostaje probavljeni kukac, ukoliko biljka ne pojede cijelog kukca, već dio koji je razgradiv. Nakon prvog ulova sa istom klopkom isto će moći da ponovi još samo dva puta, a nakon trećeg ulova klopka će pocrniti i osušiti se. Stanice koje su zadužene za brzo zatvaranje klopke nisu obnovljive, pa odumiru nakon što se istroše.
Karakteristika klopke jeste da se njena unutrašnja strana ljeti boji u crveno, kako bi privukla pažnju kukaca. Na rubnom dijelu klopke koji završava izduženim trepavicama muholovka izlučuje sočni nektar koji je zajedno sa bojom jednostavno neodoljiv kukcima. U ljetnjem razdoblju listovi se uzdižu desetak centimetara iz središnjeg dijela biljke, a klopke dostižu dužinu do tri centimetra. U proljeće muholovka cvjeta. Stabljika cijveta uzdiže se i do 40 centimetara od biljke i na taj način omogućuje kukcu da na sigurnoj udaljenosti opraši cvijet.
Posebna napomena: bez obzira na to što vas klopka muholovke fascinira, moraćete svoje prste držati na distanci, ne zato što bi mogla da Vas ugrize, već zato što ćete biljku nepotrebno izložiti stresu. Biljka svakim zatvaranjem klopke potroši veliku količinu energije koja očekuje da će joj se vratiti kada ulovi plijen.
(Virtualni grad)