23
Tue, Apr

Zoo

 

Tokom redovnog monitoringa nikšićkih akumulacija, koji Centar za zaštitu i proučavanje ptica sprovodi u okviru svojih volonterskih aktivnosti, protekle nedelje, registrovane su dvije crne rode.

 

Tokom redovnog monitoringa nikšićkih akumulacija, koji Centar za zaštitu i proučavanje ptica sprovodi u okviru svojih volonterskih aktivnosti, protekle nedelje, registrovane su dvije crne rode.

 crna roda“Crne rode inače pripadaju redu skrovitih i stidljivih vrsta, koje se rijetko gledaju, pa samim tim nijesmo krili oduševljenje kad samo ih primijetili u blizini Slanog jezera”, kazali su u CZIP-u.

Posljednji put su evidentirane 2002. godine, u okolini Ulcinja u ljetnjem periodu pa je i procijenjeno da na tom prostrou gnijezdi jedan par.

“Najnovije opažanje govori da su u pitanju migracije, koje su ovih dana u punom jeku i kod drugih vrsta koje će zimu provesti u Africi, ili na Mediteranu”, ističu u CZIP-u.

U odnosu na bijele rode (Ciconia ciconia), koje nas ove godine posjećuju u brojkama koje su nezapamćene u skorijoj ornitološkoj istoriji, crne rode se razliku ne samo po izgledu već i potpuno drugačijem tipu staništa koji naseljavaju.

Niksicke rode 1

Naime, one gnijezde u starim i gustim šumama u blizini ili u samim močvarama, često blizu većih vodotoka. Gnijezdo prave visoko na drveću, i dosta teško se evidentira, kao i prisustvo samih roda. Moguće ih je vidjeti na hranjenu, posle jačih kiša kada posjećuje bare u blizini.

U okolnim zemljama gnijezde najčešće uz veće rijeke, u poplavnim šumama Posavine, Podravine, i Podunavlja.

Crne rode su, kao i bijele, monogamne što znači da se jedan par odlučuje na vjernost tokom čitavog života, odnosno do smrti jednog od njih. Ugrožene su sječom starih stabala, isušivanjem močvara i regulacijom rječnih sistema.

“Imajući u vidu rjetkost crnih roda u Crnoj Gori, njihovo nedavno hranjenje i odmor na nikšićkim akumulacijama ukazuje na njihov izuzetan biodiverzitetski značaj, uključujući i dio neurbanizovanog polja. Inače, kraška polja u Dinaridima, gdje spada i Nikšićko polje, igraju ogromnu ulogu u migracijama i gniježđenju ptica, posebno njihovi netaknuti djelovi gdje su još uvjek ostali prirodni tokovi, močvare kao i očuvane livade. Zelene oaze u kršu, odmaralište su brojnim vrstama koje, posebno tokom proljeća, koriste ova polja za odmor nakon iscrpnog putovanja preko Jadranskog mora i Mediterana uopšte. Same akumulacije su značajene sa stanovišta zimovanja, gdje borave brojne vrste pataka posebno glavoč (Aythiya ferina), baljoška (Fulica atra), zatim brojni gnjurci, kormorani, čaplje itd”, navode u ovoj NVO.

Niksicko polje

Bijele rode, kao najbliži rođaci crne rode, ove godine su tokom preleta u većem broju boravile na više lokacija u Crnoj Gori. Najbrojnije su bile u Nikšiću, gdje ih je konstatovano čak 20. Kasnije su primjećene u Pljevljima, Beranama, Rožaju, Podgorici, Igalu, Ulcinju, a nedavno i u Sutomoru.

“Nakon uginuća Perke i Perka u Beranama, Crna Gora je ostala bez jedinog gnjezdećeg para, međutim, ove sezeone su na istom gnijezdu boravile dvije mlade ptice, novoformirani par još polno nezreo ali čije uspješno gniježđenje očekujemo naredne godine”, ističu u CZIP-u.

Kuriozitet seobene sezone svakako predstavlja podgorička roda koja od ljeta boravi na rijeci Morači, a posmatrana je u Rogamima, Zagoriču, boravila je i u dvorištu KBC-a, a najčešće se može vidjeti kod kolektora.

Niksicke rode 3“Imajući u vidu da su sve rode već otišle, postoji opravdana bojazan da će poput mnogih roda prošle godine u Evropi, prezimiti u našem glavnom gradu. Kako bi joj obezbijedili sigurno zimovanje i omogućili hranjenje tokom hladnijih mjeseci kada je manje dostupne hrane u prirodi, molimo građane da nam jave tačnu lokaciju na kojoj su primjetili da ova roda noći, jer na taj način možemo poduzeti mjere njene konkretne zaštite”, poručuju u CZIP-u.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica aktivno sprovodi mjere oporavka populacije ove vrste u Crnoj Gori, kroz postavljanje platformi za gnijezda na mjestima gdje su rode boravile ili gnijezdile, a u skladi sa međunardonom praksom i dobrim iskustvom BirdLife International-a.

Ovaj projekat su podržale Elektroprivreda Crne Gore i kompanija CEDIS, dok su se inicijativi na lokalnom nivou pridružile opštine Berane i Bijelo Polje.

“Svoja zapažanja kretanja podgoričke rode i njenog potencijalnog prenoćišta (stub rasvjete, krov itd.), molimo da javite ornitologu Bojanu Zekoviću na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili putem telefona na 069621785”, poručuju u ovoj NVO.

 

Nemate pravo da postavite komentar