Aruba je jedno od ostrva koje se nalazi u južnom dijelu Karipskog mora, 25 km sjeverno od venecuelanske obale i pripada tzv. ABC-ostrvima Malih Antila (Aruba, Bonaire, Curacao).
Aruba je jedno od ostrva koje se nalazi u južnom dijelu Karipskog mora, 25 km sjeverno od venecuelanske obale i pripada tzv. ABC-ostrvima Malih Antila (Aruba, Bonaire, Curacao).
Aruba predstavlja jednu od četiri konstitutivne države Kraljevine Holandije (druga tri su Kurasao, Sveti Martin i Holandija). Kao i ostali djelovi Holandije, i Aruba posjeduje svoj ustav, vladu i uživa potpunu unutrašnju autonomiju.
Aruba je najzapadnije i 
najmanje od tri ABC ostrva. Reljef je pretežno 
ravničarski, a ostrvo je dugo 30 km i široko 10 km i zauzima površinu od 193 km². Brdo Jamanota sa svojih 188 m je najviše na ostrvu. Na zapadu ostrva se protežu prostrane plaže, dok je na istoku obala nepristupačna i stjenovita.
Aruba pripada grupi ostrva zajvetrine i nalazi se izvan orkanske zone a odlikuje se preko cijele godine prekrasnim ljetnjim 
vremenom uz djelovanje osvježavajućih vjetrova (pasati). Prosječne temperature iznose 
od 26°C do 29°C, a godišnja količina padavina je 472 milimetara. Kišna sezona traje od oktobra do decembra. Vegetacija obiluje raznim vrstama kaktusa, biljkama iz porodice aloja i krunama divi-divi drveća. Posebnu zbirku vegetacije ostrva posjeduje i nacionalni park Arikok.
Španci su stigli na Arubu 1499. i naselili je a 1636. su je kupili Holanđani. Tokom XIX vijeka, Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice ekonomski zanimljiva. Posljednje decenije XX vijeka donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem turističke industrije.
Aruba se službeno odvojila od Holandskih Antila, čiji su djelovi i danas ostrva Boner (Bonaire) i Kurasao (Curacao), i 1986 postala autonomna država unutar Holandije. Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu države Aruba 1990. godine.
Na ostrvu živi nešto više od 100.000 ljudi a glavni grad ostrva je Oranjestad (26.000 stanovnika). Na ostrvu se govore tri jezika, službeni je holandski (5.290 govornika), nacionalni je papiamentu (60.000) a treći je engleski sa 3.000 govornika. Na ostrvu se nalazi jedan aerodrom: Internacionalni aerodrom Kraljica Beatriks.
U razdoblju od 1915. do 1955. je na Arubi dobijanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je proizvodnja nafte, najvažnija privredna djelatnost na ostrvu. Ostala industrija se oslanja prije svega na duvan i proizvodnju pića. Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu. Najvažniji trgovački partneri Arube su Holandija, SAD, Kolumbija i Venecuela. Posljednjih godina turizam dobija na sve većem značaju.
Aruba je destinacija na koju se ne dolazi da bi se vidjeli kulturno istorijski spomenici, velelepne građevine, obilazili muzeji. Ovo je ostrvo koje nudi dobar provod. Tome u prilog ide činjenica da je na Arubi veliki broj restorana i kafića, noćnih klubova i kazina.
Turistička atrakcija ostrva su prirodni mostovi stvarani stotinama godina uz pomoć vjetra i mora. Ostrvo obiluje brojnim pećinama od kojih je za turiste najinteresantnija Huliba, poznata kao tunel ljubavi zbog ulaza u pećinu koji ima oblik srca. Guadirikiri grot je pećina u koju se svjetlost probija kroz pukotine na njenom krovu, što je čini jedinstvenom. Zbog crteža drevnih naroda ostrva, koje se nalaze na plafonu pećine, najposjećenija je De Fontein grot.
Južni dio ostrva prepoznatljiv je po bijelim pješčanim plažama. Plaža Eagle Beach ubraja se u jednu od 10 najljepših plaža na svijetu. Poznate su i plaže Palm Beach, Rodgers Beach, Druif Beach i Bushuri Beach. Plaže se ubrajaju u najčistije na svijetu. Pušenje na plažama je strogo zabranjeno. Za one koji prekrše ovu zabranu slijede drakonske kazne.
Privatna plaža na Arubi, u vlasništvu Renaissance hotela, idealna je lokacija za sve ljubitelje kristalno tirkiznog mora, blistavo bijelog pijeska i druženja s elegantnim ružičastim pticama, flamingosima. Osim što možete da ih gledate i uživate u njihovoj ljepoti sa njima možete i da se fotografišete, da ih mazite ili hranite. Otvoreni su čak i za selfie fotografije.
Upravo je to i mamac za sve turiste, a većina lifestyle blogerki je već posjetila ovo mjesto i promovisala kristalno čisto more, bijeli pijesak i susret s neobičnim pticama na svojim profilima.
Flamingosi su na ovoj plaži toliko navikli na ljude da su se potpuno pripitomili i uživaju u njihovom društvu, a ulaz na plažu za odraslu osobu je 99 dolara, ali uključuje i ručak i koktel dobrodošlice. Mišljenja posjetilaca su podijeljena, nekima ovo iskustvo ne vrijedi cijene ulaznice i preporučuju radije odmor na obližnjem ostrvu Boner (Bonaire) gdje se flamingosi puno slobodnije kreću, a drugi su pak oduševljeni.
Dnevna doza geografije